___________________________________________________
Di Nuebe Lès
4. Ban praktiká
A. Skohe entre ‘TA’ i ‘TIN’.
1. Unda mi yabinan ta?
2. Mi kasá ta na trabou.
3. Ta bai bo ta bai?
4. Nos ta warda bo.
5. Su ruman tin miedu di kakalaka.
6. Kuantu mucha tin, segun bo?
7. Ta abo tin mi pèn?
8. E deportista ta kansá.
9. Dikon bo no ta kumpra un baiskel nobo?
10. No tin mas pasashi pa e preis ei.
11. Ta tristu ku e no tin trabou.
12. Bo tin soño?
13. Semper bo tin purá. (=haast)
14. Kua hotèl ta mas bunita?
B. Tradusí na papiamentu.
1. Bon biní! Esaki ta mi kolega Jan.
2. Sera konosí ku mi mama.
3. Kon ta skirbi bo nòmber?
4. Mi yama Suendy. I abo?
5. Nan ta biba na Sürnam.
6. Mi ta gusta skucha muzik.
7. Mi no ta bebe kòfi.
8. Bo ta hasi deporte?
9. E no por kanta.
10. E shòfur ta gusta flor.
11. E ta toka piano i abo ta toka guitara.
12. Nos ta bai Pathé aworó.
13. Mi mayornan ta 28 aña huntu. / Mi mayornan tin 28 aña huntu.
14. Edward ta liber djasabra.
15. Bo ta kere ku nos ta bai piska?
16. Maikel ta muchu chikí / chikitu.
17. E ta riku i su frei ta bunita.
18. Bo tin famia na Hulanda?
19. Unda mi por kumpra e buki akí?
20. Valeska tin mal beis semper. / Semper Valeska tin mal beis.
C. Konektá e palabranan kontrali ku otro.
Gordo – Flaku
Simpátiko – Antipátiko
Bashí – Yen
Positivo – Negativo
Diki – Fini
Leuk – Laf
D. Bo sa tur kontesta?
Vèrtikal
1. Vegetariano
2. Zuèmbruk
3. Nanishi
4. Kesio
7. Pasobra
Horizontal
5. Tabata
6. Basora
8. Outor
E. Buska e kantika akibou riba YouTube i yena e palabranan ku falta.
Kantante: Izaline Calister – Kantika: Mi pais – CD: Speransa (2009).
Mi pais ta un lugá chikitu
Ku un historia riku
Piedra, mondi, bientu i laman
Ta mi isla i e ta interesante
ku bista impaktante i partinan dañá
I unda ku mi ta…
Mi pais t’un ku sa di pobresa
atrako i malesa, i hende ku tin bia ta molostiá
Ta mi isla i e ta impreshonante
Ku un pueblo elegante i un par ku no ke tra
I unda ku mi ta…
Mi ta un tiki preokupá pa mi baranka, mi lugá
Mi no por mira den futuro i mi no sa kon kos lo ta
Ma mi ta resa pidi Dios pa de bes en kuando
si e tin un chèns e yuda nos djis drecha algun kos
i kuida loke ta di nos
(ripití)
Mi pais t’un isla hopi dushi
kaminda mi lombrishi
pa semper ta derá.
F. Buska e kantika akibou riba YouTube i yena e palabranan ku falta.
Ku henter mi alma
Ku henter mi bida
T’asina mi sa stima
I t’abo so mi a stima
Bou (di) tur sirkunstansia
I te na mi morto
Lo mi sigui stima bo
Abo so, abo so [2x]
Ki dia lo mi tin e honor
Di karisia bo ku mi amor
I sinti bo dulsura
Den un sunchi kalor
Ai, mare ta awe nochi mes
Ai, mare ta awor umbé
Mi por a entregá bo tur mi kurason [2x]
___________________________________________________
Di Dies Lès
3. Ban praktiká
A. Kontraé e frasenan manera na 2D.
Ehèmpel: Mi no tin set -> Mi n’ tin set.
1. Un sòp’i galiña
2. M’a bai kas
3. Mi n’ sa
4. Dos bol’i chukulati
5. Mi tin dos rench’i dede
6. B’a topa nan na fiesta?
B. Tradusí e siguiente frasenan.
1. E ta dun’é. Hij/zij geeft hem/haar.
2. Nos ta bai kuné. We gaan met hem/haar. We nemen het mee.
3. Bo ta mir’é? Zie je het? / Zie je hem? / Zie je haar?
4. E mucha no ta kom’é. Het kind eet het niet.
5. Mi no a top’é. Ik heb haar niet ontmoet. / Ik ben haar niet tegengekomen.
6. Kiko bo a bis’é? Wat heb je tegen hem/haar gezegd?
7. Bo ta bistié. Je draagt het. / Je trekt het aan.
8. Unda bo a ward’é? Waar heb je het bewaard?
9. Mi a habrié. Ik heb het geopend.
10. Pakiko bo ta us’é? Waarvoor gebruik je het?
C. Tradusí e siguiente frasenan.
1. Nan no ke bai niun kaminda. Ze willen nergens heen.
2. Ami tampoko no ta bai vota. Ik ga ook niet stemmen.
3. E no ta desayuná nunka. Hij/zij ontbijt nooit.
4. Nada no ta grátis. Niks is gratis.
5. Nunka nan no ta bisti slòf. Ze dragen nooit slippers.
6. Niun hende no a yuda e mener. Niemand heeft de meneer geholpen.
D. Yena e diálogo. Skohe e ekspreshon ku ta pas:
Pabien! – Danki, igualmente – Salú! – Éksito! – Muchu gustu – Danki – Sigur, no! – Salú/Dios kri’é
1. A: Bon siman!
B: Danki, igualmente.
2. A: Esaki ta mi kasá.
B: Muchu gustu / Mucho gusto.
3. A: Salú! (= Proost)
B: Salú!
4. A: Mi tin dos èksamen mañan.
B: Éksito!
5. A: Bon biní!
B: Danki.
6. A: Nos a gana un outo.
B: Pabien!
7. A: Bo por yuda mi?
B: Sigur, no!
8. A: Haaachú! (Nister)
B: Salú / Dios kri’é / Dios kria bo
E. Tradusí e siguiente frasenan.
1. Lamentablemente tabatin masha tiki mayor na skol ayera.
Jammer genoeg waren er heel weinig ouders op school gisteren.
2. Unda bo a laga e yabinan?
Waar heb je de sleutels gelaten?
3. Mi n’ ta kere ku e tin rason. E ta papia ko’i loko so.
Ik denk niet dat hij/zij gelijk heeft. Hij/zij praat alleen onzin.
4. Kòrda rùim òp i benta tur kos afó!
Vergeet niet om op te ruimen en alles weg te gooien!
5. Nos no ke dje tantu aros ei, nos ta na diet.
We willen niet zoveel rijst, we zijn op dieet.
6. Dikon niun hende no ke bai djòk ku mi?
Waarom wil niemand gaan joggen met mij?
7. M’a pone e yab’i outo i e yab’i kas riba mesa.
Ik heb de autosleutel en de huissleutel op tafel gelegd.
8. Djadumingu e muchanan ta kome webu herebé.
Zondag eten de kinderen gekookte eieren.
9. Bo n’ ta haña ku Sharella a bira gordo?
Vind je ook niet dat Sharella dik is geworden?
10. Fo’i ki dia bo ta wòri ku e kosnan ei?
Sinds wanneer maak je je zorgen om dat soort dingen?
___________________________________________________
Di Diesun Lès
4. Ban praktiká
A. Mi a bai Pathé ayera.
Skirbi 4 pregunta ku bo por hasi mi.
1. Kua pelíkula b’a (bai) wak?
2. Dikon b’a bai wak e pelíkula ei?
3. Kon b’a hañ’é?
4. Esei tabata e mihó pelíkula ku b’a yeg’i wak? Was dat de beste film die je ooit gezien hebt?
B. Skohe entre pasobra i p’esei.
1. E studiantenan no a bai skol pasobra áwaseru ta kai.
2. E trein tin retraso p’esei mi ta lat.
3. Mi no sa kiko e dosente a splika pasobra mi no a bai lès.
4. E no a baña p’esei e ta hole malu.
5. Bo yu mester di un brel nobo, pasobra e no ta mira bon.
6. E bukinan ta muchu karu, p’esei e mener no a kumpra nan.
7. Ta pasobra mi no a komprondé, mi ta puntra.
8. Pasobra Anaïs ta gusta vòli nos tambe ta bai wak e wega.
9. “Dikon bo ta bai kas kaba?” “Pasobra mi tin soño.”
10. E pantaya di mi telefòn a sker, p’esei mi ke drech’é.
C. Tradusí e siguiente frasenan.
1. Mi ta duda ku bo ta komprondé. Ik twijfel of je het begrijpt.
2. E ta di akuerdo ku bo. Hij/zij is het met je eens.
3. Ta dependé ken ta bai. Het hangt af wie er gaat.
4. Mi tin sigur ku e ta na kas. Ik weet zeker dat hij/zij thuis is.
5. E no ta haña esaki un bon idea. Hij/zij vindt dit geen goed idee.
6. Sigur, sigur! Zeker weten! / Jazeker!
D. Pone e frasenan den pasado.
1. E no por bai. E no por a bai.
2. Jay ke sa ki dia skol ta habri. Jay ker a sa ki dia skol a habri.
3. Nos mester kaba e trabou. Nos mester a kaba e trabou.
4. Mi ta morto kansá. Mi tabata morto kansá.
5. Kua bolo bo ke? Kua bolo bo tabata ke?
6. E kaya yama Cas Coraweg. E kaya tabata yama Cas Coraweg.
E. Pone e frasenan den futuro.
Paga tinu. Ta posibel pa usa ta òf ta bai tambe pa pone e frasenan den futuro.
1. Kiko ta pasa den futuro? Kiko lo pasa den futuro?
2. Nos ta yega pareu kuné. Nos lo yega pareu kuné.
3. Awe nan ta trese e pakete. Awe nan lo trese e pakete.
4. Kuantu e ta sali? Kuantu e lo sali?
5. Preis di komestibel ta subi e aña akí. Preis di komestibel lo subi e aña akí.
6. Salario di tur ámtenar ta baha. Salario di tur ámtenar lo baha.
___________________________________________________
Di Diesdos Lès
3. Ban praktiká
A. Kompletá e frasenan. Skohe for di: subi – saka – haña – duna – manda – kontestá
[Meerdere opties mogelijk]
1. kontestá
2. saka / manda / haña
3. subi [Ta posibel pa bisa E ta riba Facebook tur dia tambe]
4. manda / haña
5. haña / kontestá / manda
6. duna / manda
B. Skohe e forma di pasado ku ta pas den e frase.
1. Isabel tabata adikto na Whatsapp.
2. Ántes nos tabatin seis kachó.
3. Te ku dos aña pasá e tabata bisti brel.
4. Nan no sa unda e tabata bai tur djadumingu.
5. Seis mil hende tabata grita pareu e dia ei.
6. Tin / tabatin un nèshi di blenchi den e palu. [Beide opties mogelijk in deze zin]
C. Kompletá e frasenan: sintá – será – sodá – saká – pèrdí – kontá – dòrná – habrí
1. E potrèt ta bon saká.
2. Unda bo ta sintá?
3. E porta no ta será.
4. Bo dianan komo mènedjer ta kontá.
5. El a kaba di hasi deporte, e ta sodá.
6. Ta tempu pèrdí.
7. E palu di pasku ta bunita dòrná.
8. Bo glas di outo ta habrí? Bai ser’é pasobra áwaseru ta kai.
D. Traha frase lógiko.
1. Mi ta warda bo den outo / Bo ta warda mi den outo.
2. Kiko bo ta pensa di nos plan?
3. Siman pasá mi a kumpra un pasashi / Mi a kumpra un pasashi siman pasá.
4. Bo ta bin serka mi awe?
5. E ambiente no ta dje bon ei.
6. Mi no tin sufisiente sèn pa un kaha di webu.
___________________________________________________
Di Diestres Lès
2. Ban praktiká
A. Pone e frasenan di e diálogo akí den sekuensia korekto.
1. Bon nochi. Bon biní na Krioyo. Mener ke algu di bebe?
2. Bon nochi. Nò, mi ta preferá algu di kome.
3. Kiko mener ta deseá?
4. Mi por haña kabritu stobá ku aros?
5. Sigur, no. Un momentu por fabor.
6. Ata e kabritu stobá pa mener. Bon apetit!
B. Yena pidi òf puntra.
1. “Ta abo a pidi mas pan?”
2. “Mi no ta kere e dosente ta wòri si bo puntra hopi. Bo t’aki pa siña, tòg?!”
3. “Puntra e guy kuantu pa e kámara ei.”
4. “Nunka mi no ta pidi bo nada. E bia akí so mi ke pa bo kumpra e shimis akí pa mi.”
5. “Pidi un Cola large i un Fria di banana, por fabor.”
6. “Kiko el a pidi pa su aña?”
C. Kiko bo ta bisti pa bo bai…
Resorant _________________________________________________________________
Laman ___________________________________________________________________
Un kasamentu _____________________________________________________________
Kore den parke _____________________________________________________________
E diskotèk nobo den stat _____________________________________________________
D. Koregí e frasenan ku no ta korekto.
[Je kunt de zinnen verbeteren naar eigen inzicht]
1. E kuminda ta riba e mesa.
2. Ora mi a yega kas, mi a kita/kambia paña.
3. E sèn a kai fo’i mi saku.
4. E te ta muchu kayente.
5. Mi ta bai kumpra pan di awe.
6. Bo charger no ta karga bon.
G. Charada na papiamentu.
1. Un skèr
2. Bo nòmber
___________________________________________________
Di Dieskuater Lès
3. Ban praktiká
A. Tradusí na papiamentu.
1. Mi tata ta lesando un buki.
2. Kiko bo ta hasiendo? [Kiko bo ta hasi? is ook mogelijk]
3. Nos ta wak Netflix / Nos ta bezig ta wak Netflix.
4. Donovan ta skirbiendo un buki.
5. Ken su pañanan bo ta labando?
6. E bisiñanan ta papiando.
B. Un frei nobo.
Mi ta un gai/guy hopi rùsteg. Mi ta gusta sali i gosa di bida sí. Mi ta un personal coach. Mi ta buskando un chick ku sa kiko e ke den bida i ku ta kla pa drenta un relashon serio. No reakshoná si bo ta un gold digger. Hende serio so.
C. Skohe e ekspreshon korekto.
1. Bo ta muchu yalurs!
2. Pabien!
3. Dikon, bo no ta stim’é mas?
4. Esta romántiko!
5. Awe, mi ta sinti su falta.
D. Konektá e frasenan ku otro.
1. b
2. c
3. e
4. a
5. d